Održano osmo ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena

OSIJEK - U prostorima Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek, jučer je održano VIII. ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena. Članovi ocjenjivačkog suda, pod vodstvom prof. dr. sc. Antuna Petričevića, prof. dr. sc. Drage Šubarića, prof. dr. sc. Ljiljane Primorac, prof. dr. sc. Gorana Kušeca i Krune Muževića, dr, vet. , ocjenjivali su 51 uzorak kulena. Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odsjeka za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek i tajnika Ocjenjivačkog suda, uzorci kulena pristigli su s područja cijele Slavonije i Baranje, pretežito od proizvođača koji se proizvodnjom kulena bave vrlo ozbiljno i kojima je to postalo trajna poslovna orijentacija. Osim obveznog trihineloznog pregleda uzoraka, ove su godine prvi put, ali i općenito, na jednom ocjenjivanju kakvoće kulena bile obvezne i analize na prisustvo nitrita i nitrata, koje su se obavile u, lani otvorenom Centru za analizu mesa na osječkom Prehrambenom fakultetu. Rezultati ocjenjivanja i priznanja za najbolje kulene bit će poznati 20. lipnja kada će u Županijskoj komori Osijek biti održana i svečana dodjela nagrada i priznanja.

Kulen Luke Pejića četvrti u Slavoniji i Baranji
U Županijskoj gospodarskoj komori objavljeni su rezultati osmog ocjenjivanja kulina na kojem je sudjelovao 51 proizvođač iz Slavoniej i Baranje. Osim organo – leptičkog ocjenjivanja, svi uzorci su podvrgnuti i fizikalno-kemijskoj analizi pri kojoj se vodilo računa o 12 parametara. Najbolji kulen, kako nas je izvijestio Ernest Nad, tajnik Ocjenjivačkog suda, proizveo je Nikola Barišić iz Valpova, a najbolje plasirani proizvođač kulina s područja Đakovštine je Luka Pejić iz Širokog Polja koji je bio četvrti. Među prvih tridesetak plasirali su se i Ivica Viljetić iz Satnice Đakovačke, Ilija Pejić iz Kuševca i Đurđica Predrijevac iz Đakova.

www.glas-slavonije.hr

Hrvati ipak više vole ćevape nego srdelu

ZAGREB - Pompozno najavljivan projekt prvog hrvatskog lanca restorana brze hrane Srdela Snack ipak se pokazao kao još jedan promašaj, a ideja da se ribom, posebno srdelom, konkurira hamburgerima i ćevapima, na Jadranu nije urodila plodom.

Iako je prije četiri godine najavljivano da bi u roku od pet godina moglo biti otvoreno čak 1000 Srdela snackova širom zemlje, “preživljava” još samo onaj u Biogradu i Rijeci, dok je zagrebački restoran nedavno zatvoren, a hvarski bi navodno trebao biti otvoren u sezoni.

Autor projekta, profesor s Agronomskog fakulteta Ante Kolega, ipak tvrdi da projekt nije na izdisaju, nego da mu treba dobar investitor koji bi pokrenuo otvaranje restorana. Prema njegovim riječima, zagrebački restoran privremeno je zatvoren da bi udovoljio još nekim tehničko-sanitarnim standardima, no slično objašnjenje dano je i kad je nakon samo godinu dana bio zatvoren prvi Srdela Snack u mjestu Kali na Ugljanu.

Kolega je uvjeren da bi investicijom od pet, šest milijuna eura bilo moguće otvoriti najmanje 50 restorana, no investitori očito nisu zainteresirani za projekt koji je sufinanciralo i Ministarstvo poljoprivrede. Da Hrvati više vole hamburgere i ćevape potvrđuje istraživanje GfK prema kojem nešto više od jedne trećine Hrvata jede ribu barem jednom na tjedan. Hrvatski prosjek je oko deset kilograma po stanovniku, dok je on u Španjolskoj 44, Francuskoj 33, Italiji 24, a u Grčkoj 21 kilogram.

www.jutarnji.hr

Pivo je jedno od najpopularniji alkoholnih pića. Kroz povijest pojavili su se rekordi vezani uz ovu plemenitu tekućinu koju su ispijali i Babilonci

Analizom posude iz neolitskog doba iskopane u Rimu znanstvenici su saznali da se tadašnje pivo dobivalo od zobi, ječma, meda i paprati. Za ovo piće mnogi tvrde da je hrana, a proizvodili su ga Kelti, Germani, Slaveni i Skiti. Pivopijska središta u starom vijeku bila su u Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu, a kasnije su ga preuzeli Grci i Rimljani. Arheolozi su utvrdili da su stari Babilonci proizvodili pivo u domaćinstvu još 7000 godina p.n.e. Zanimljivo je da su imali čak 16 sorti piva. Opčinjenost pivom traje i do današnjih dana pa smo izdvojili pet najzanimljivijih rekorda vezanih uz pivo.

1. Najveći izbor piva
Dave Alexander iz Washingtona ušao je 2002. u Guinnessovu knjigu rekorda s ponudom od 1072 različita piva.

2. Najviše popijenih piva
Andre the Giant popio je 119 velikih piva u razmaku od šest sat, što je jedno pivo svake tri minute. Nakon toga srušio se u hodniku, a diva više nitko nije mogao pomaknuti.

3. Najveća kolekcija pivskih flaša
Ron Werner iz SAD-a 2002. postao je rekorder s 11.644 različite pivske boce. Skupljao ih je od 1982, a čak ih je 7128 neotvoreno.
4. Najbrži pivopija
Steven Petrosino srušio je svjetski rekord 22. lipnja 1977. Popio je litru piva za 1,3 sekunde.

5. Najbrža pivska utrka
Jim Finlayson rekorder je sa 5 minuta i 9 sekundi. Natjecatelj mora popiti 355 ml piva prije svakog od četiri kruga po 400 metara.